Alergija na sunce kod većine osoba se prvi put javi u adolescenciji. Češće pogađa žene nego muškarce i osobe svjetlije puti. Najčešće se javlja na dekolteu u obliku malih prištića koji svrbe. Jednom kad se javi, kod većine osoba se ponavlja svake godine. Od alergija na sunce dodatno su ugroženi oboljeli od autoimunih bolesti, bolesti bubrega, osobe koje uzimaju antibiotike (tetraciklini) te analgetike.
Što je alergija na sunce i kako je razlikovati od uboda insekata?
Neželjene reakcije na koži do kojih dolazi nakon sunčanja su vrlo česte ljeti i u proljeće, a mogu se javiti već poslije nekoliko minuta ili sati nakon direktnog izlaganja suncu. Vrlo je čest osip koji se naziva Polimorfna reakcija na svjetlost, a izgleda poput žarkog crvenog osipa na licu, vratu, dekolteu uz pojavu sitnih prištića ili mjehurića.
Nešto je rjeđa prava urtikarija (koprivnjača) koja počinje na osunčanim dijelovima tijela, a kasnije se može širiti na ostatak kože. Urtikarija se razlikuje od ugriza insekta jer nakon ugriza nastaje crvenilo koje ima crvenu sredinu dok toga nema kod urtikarije.
Kako spriječiti i liječiti alergiju?
Važno je spriječiti nastajanje osipa, pa se treba oprezno i kratko izlagati suncu uz korištenje krema s fotozaštitom te nošenjem odjeće. Treba izbjegavati nanošenje parfema i dezodoransa te make up-a prilikom odlaska na plažu. Alergija na sunce i reakcije kože na sunce su nasljedne jer se viđaju u pojedinim obiteljima učestalije, tako da je genetska podloga bitna.
Prva pomoć je prestanak izlaganja kože suncu, uzimanje antihistaminika u tabletama te kalcija. Na kožu treba nanositi blaže kreme na bazi kortikosteroida kroz nekoliko dana. Kod jakih alergijskih reakcija uvijek postoji opasnost od anafilaktičkih reakcija, no kao posljedica alergije na sunce su rijetke.
Pomažu li dodaci prehrani i koji?
Budući da je mnoge tvari porijeklom iz hrane teško unijeti u količinama koje imaju zaštitni učinak protiv štetnog djelovanja sunca, dodaci prehrani mogu biti veoma korisna pomoć za pripremu kože za sunčevo zračenje. Najbolji primjer su karotenoidni pigmenti astaksantin i lutein koji se nalazi u ograničenom broju namirnica. Dobar dodatak prehrani koji se koristi za zaštitu kože od sunčevog zračenja trebao bi sadržavati kombinaciju raznovrsnih aktivnih tvari poput prirodnih karotenoida, s posebnim naglaskom na beta-karoten ili astaksantin.
Osim astaksantina i drugih prirodnih karotenoida, preporučuje se i uzimanje tvari s antioksidativnim učinkom kao što su vitamin E i selen te koenzim Q10. Najbolja strategija u zaštiti kože je kombinacija namirnica i dodataka prehrani koje je potrebno započeti uzimati do 10 tjedana prije izlaganja suncu i tijekom cijelog ljeta.
(www.mojezdravlje.ba)
